×

Stranice održava Udruga "MI" - Split u sklopu projekta "Izgradnja društva dobrodošlice" uz financijsku podršku i suradnju s UNHCR-om, agencijom UN-a za izbjeglice, Predstavništvo u Hrvatskoj.

Pinned Items
Recent Activities
Ovdje još nema nikakvih aktivnosti

Okrugli stol "Izazovi migracija i integracije za javnu upravu"

U četvrtak, 28. veljače 2019., u prostorijama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, održan je okrugli stol na temu "Izazovi migracija i integracije za javnu upravu".

 Izlagačice i izlagači - prof.dr.sc. Ivan Koprić, prof.dr.sc. Siniša Tatalović, doc.dr.sc. Goranka Lalić Novak, izv.prof.dr.sc. Mirko Klarić, doc.dr.sc. Teo Giljević, dr.sc. Tijana Vukojičić Tomić - raspravljali su o jednom od novih, izrazito važnih i velikih izazova za javnu upravu, od klasične državne uprave, preko lokalnih jedinica do raznih javnih službi čija suradnja i koordinacija je prijeko potrebna za uspješnu integraciju migranata. Analizirane su upravne teškoće i pitanja koja se nameću posljednjih godina, a čije bi značenje u budućnosti moglo biti i veće, pri čemu je istaknuta važnost oblikovanja jasne migracijske politike i politike integracije.

Istaknuta je potreba za senzibilizacijom javnosti, jednako kao i lokalne i regionalne uprave. Također, postoji potreba za istraživanjem kapaciteta za uspješnu integraciju na lokalnoj razini, što znači ispitati kapacitete jedinica lokalne i regionalne samouprave. 

Prilikom izlaganja Goranke Lalić Novak, izneseni su podaci o broju osoba koje su od 2006. godine dobili azil u Hrvatskoj - ukupno 750 pojedinaca. Čak jedna trećina tih osoba u međuvremenu je napustila Hrvatsku.

Jedna od tema bila je i transfer dijela odgovornosti i aktivnosti predviđene za javnu upravu na organizacije civilnog društva, koje u svom djelovanju imaju dozu fleksibilnosti i slobode, što bi im omogućilo brže i efikasnije rješavanje izazova na terenu. Također, OCD-ovi u svom radu često imaju i podršku volontera, što također pomaže bržem djelovanju. Međutim, osnovna prepreka takvom ustrojstvu jest nedostatak financijskih sredstava, odnosno kapaciteta OCD-ova u nekim lokalnim zajednicama.

Zaključno, sudionici su se složili kako je potrebno razvijati planski, koordinirani pristup integraciji, unaprijed i adekvatno pripremati lokalne zajednice te pojačati kapacitete svih uključenih dionika.


Nedavne rasprave

Koja prava imaju osobe bez državljanstva?
Osobe bez državljanstva imaju pravo uživati osnovna ljudska prava, poput zaštite...
93 Pregleda
0 Glas(a)
replika
U Razno
Postavljeno: Petak, Travanj 26 2019, 08:22 AM
Postoje li upute za "slijepe putnike" il
Prema međunarodnom pravu, temeljna obveza svakog zapovjednika broda je spasiti s...
85 Pregleda
0 Glas(a)
replika
U Razno
Postavljeno: Petak, Travanj 26 2019, 08:22 AM
Zašto UNHCR ne popunjava uvijek kvote preseljavanj
Vlade nisu uvijek spremne prilagoditi svoje kvote i kriterije potrebama koje se ...
75 Pregleda
0 Glas(a)
replika
U Razno
Postavljeno: Petak, Travanj 26 2019, 08:22 AM
Može li vojnik biti izbjeglica?
Izbjeglica je civilna osoba. Osoba koja nastavlja voditi oružane akcije protiv d...
79 Pregleda
0 Glas(a)
replika
U Razno
Postavljeno: Petak, Travanj 26 2019, 08:21 AM
Može li kriminalac biti izbjeglica?
Kriminalac protiv kojeg je pokrenut pravedan sudski postupak zbog povrede zakona...
86 Pregleda
0 Glas(a)
replika
U Razno
Postavljeno: Petak, Travanj 26 2019, 08:21 AM

Tražitelji azila

Tražitelji azila su pojedinci koji su zatražili međunarodnu zaštitu, a čiji zahtjevi za statusom izbjeglice još nisu odobreni. U Republici Hrvatskoj strance koji traže zaštitu od progona u vlastitim zemljama primaju nadležna tijela (Ministarstvo unutarnjih poslova) te im je na raspolaganju humanitarna i pravna pomoć NVO-a, uz potporu UNHCR-a. Tražitelji azila su uglavnom smješteni u prihvatnim centrima u Kutini i Zagrebu, u kojima i očekuju rješavanje svojih zahtjeva za azil.

Izbjeglice

Konvencija iz 1951. o statusu izbjeglica određuje da je izbjeglica netko tko se "zbog osnovanog straha od progona temeljem svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja, nalazi izvan zemlje svoje nacionalnosti, a ne može, ili se zbog takvog straha ne želi, staviti pod zaštitu te zemlje."

Republika Hrvatska iz povijesnih razloga pruža zaštitu dvama različitim skupinama izbjeglica. Onima određenima u Konvenciji iz 1951. koje su dobile status izbjeglica prema sustavu azila i osobama koje su primile zaštitu prema nacionalnom zakonodavstvu.

Primajte naš newsletter!

Blog

Rad s mladima u Hrvatskoj nije definiran na način da je precizirano koje sve aktivnosti spadaju u rad s mladima, tko ga provodi i uz koje kvalifikacije stečene putem formalnog obrazovanja. Unatoč tome...

Top 10 zemalja primateljica izbjeglica

Pola svjetske populacije izbjeglica je u ovih 10 država

Preporuka