Međunarodnopravni aspekti suradnje država u borbi protiv krijumčarenja migranata morem

Međunarodnopravni aspekti suradnje država u borbi protiv krijumčarenja migranata morem

Svrha rada je upozoriti na osobitu važnost suradnje država u borbi protiv krijumčarenja migranata morem, napose u prostoru izvan područja suverenosti obalnih država.

U radu se objašnjava međunarodnopravni okvir za aktivnosti država u borbi protiv krijumčarenja migranata morem. Pritom je naglasak stavljen na jurisdikciju država za provođenje prisilnih mjera protiv brodova kojima se krijumčare migranti. Izlaganje polazi od općih pravila koja uređuju jurisdikciju država na otvorenom moru, a danas su kodificirana u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982. Potom je fokus usmjeren na posebna pravila u vezi s krijumčarenjem migranata na moru sadržanima u Protokolu protiv krijumčarenja migranata kopnom, morem i zrakom, prihvaćenu uz Konvenciju UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta iz 2000., gdje je u čl. 7. Protokola podcrtana upravo dužnost suradnje država stranaka „na sprječavanju i suzbijanju krijumčarenja migranata morem, u skladu s međunarodnim pravom mora“. Protokol protiv krijumčarenja migranata u svome članku 17., štoviše, potiče države ugovornice na „sklapanje dvostranih ili regionalnih sporazuma ili operativnih dogovora ili suglasnosti“ radi njegove bolje implementacije. U tom su smislu prikazani i evaluirani oblici bilateralne i multilateralne regionalne suradnje država s naglaskom na Mediteran, uzimajući napose u obzir suradnju država članica Europske unije preko Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex). K tomu, dan je osvrt na Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2240 (2015) koja državama članicama UN-a daje izvanredne jurisdikcijske ovlasti na otvorenom moru pred obalama Libije, a služi kao pravni temelj za djelovanje mornaričke operacije EU-a EUNAVFOR Med „Sophia“ u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike.

Trpimir M. Šošić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu