Okrugli stol HAZU: „Položaj migranata u međunarodnom i europskom pravu!“

Migracije su sve učestalija pojava kojoj nije izložena samo Republika Hrvatska i države članice Europske unije nego je to postalo globalni problem. Znanstveno vijeće HAZU za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava nakon održanog okruglog stola o izazovima migracija za javnu upravu nastavilo je s obradom pravnih pitanja vezanih uz migracije.

Na okruglom stolu „Položaj migranata u međunarodnom i europskom pravu“, održanom 4. travnja 2019. godine, razmotrena su brojna otvorena pitanja s kojima se susreće hrvatsko društvo i državna uprava kada je riječ o pravnom položaju migranata u Hrvatskoj. Iako Hrvatska nije najtraženija migrantska destinacija u Europskoj uniji, već prije svega ulazna i „prolazna“ država članica, ne manjka primjera u kojima je položaj migranata doveden u pitanje bilo od strane nekih nadležnih institucija ili u medijima.

Na 51. skupu u sklopu ciklusa Modernizacija prava sudjelovali su Prof. dr. sc. Davorin Lapaš, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu „Migranti i izbjeglice u međunarodnom pravu: sličnosti i razlike“, Prof. dr. sc. Vesna Crnić-Grotić, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet „Međunarodne obveze Republike Hrvatske glede zaštite ljudskih prava migranata prema praksi Europskog suda za ljudska prava (ESLJP)“, Doc. dr. sc. Trpimir Šošić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu „Dužnost pružanja pomoći na moru u kontekstu migrantskih kretanja morem“, Lora Vidović, pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske „Ostvarivanje prava na azil u Hrvatskoj – pravna jamstva i izazovi provedbe u praksi“ ,  Doc. dr. sc. Helga Špadina, Pravni fakultet Sveučilišta J. J. Strosmayera u Osijeku „Pristup hrvatskom tržištu rada za radnike migrante“ te izv. prof. dr. sc. Ivana Kunda, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet „Utjecaj međunarodno privatnopravnih rješenja EU na status migranata“.

Na skupu su pojašnjeni pojmovi migranata i izbjeglica te tražitelja azila, odnosno azilanata, o kojima može ovisiti njihov pravni položaj. Prava tih kategorija osoba uređena su na razinama međunarodnog prava, europskog prava i nacionalnog prava, pa je ključno poznavati relevantne pravne izvore, njihove odnose i tumačenja. O tome je govorio prof. dr. sc. Davorin Lapaš s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je istaknuo da su prava tih kategorija osoba uređena na razinama međunarodnog prava, europskog prava i nacionalnog prava, zbog čega je ključno poznavati relevantne pravne izvore, njihove odnose i tumačenja.

Prof. dr. sc. Vesna Crnić-Grotić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci govorila je o međunarodnim obvezama Republike Hrvatske glede zaštite ljudskih prava migranata prema praksi Europskog suda za ljudska prava. Pojasnila je da pravo na azil proizlazi iz Povelje EU o temeljnim pravima, pri čemu je postoji ljudsko pravo ulaska u stranu zemlju, već samo pravo ulaska u svoju zemlju. Vrlo zanimljiv prikaz prava i obveza država koje su dužne pružiti sigurnost migrantima koji se zateknu u moru iznio je dr. Šošić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Mnoga su pitanja u rasponu od ljudskih prava, prava azila, socijalnih prava, radnih prava, prava iz obiteljskih odnosa, prava na pristup pravosuđu i drugih koja valja analizirati i pritom propitati dostatnost i primjerenost postojeće regulative i njezine primjene u praksi. Iako su migranti u Hrvatskoj marginalizirana skupina par excellence, pitanja koja se odnose na prava migranata ne bi smjela biti zapostavljena u akademskoj zajednici i u praktičnom životu.  Upravo je Pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske Lora Vidović govorila o izazovima provedbe prava na azil u praksi i upozorila na primjere nasilja hrvatskih policajaca nad azilantima, kazavši da bi istraga o tim slučajevima trebala biti neovisna od politike. „Mislim da osobe koje nekažnjeno tuku migrante na granici u drugim situacijama tuku navijače na stadionima, ili svoje supruge doma. Radi se o pitanju sigurnosti svih nas i zato je važno da se to istraži“, kazala je Lora Vidović. Na koje sve probleme prilikom dokazivanja svog statusa bilo da je riječ o dokazivanju godina, tj. Utvrđivanju starosti, dokazivanja braka ili statusa roditelja djece rođene u tijeku migracije ili pak stečenim pravima poput nasljedstva govorila je izv.prof. Ivana Kunda. U posljednjem dijelu rasprave sudjelovala je dr.sc. Helga Špadina koja je dala prikaz mogućnosti rada za migrante u sklopu hrvatskog tržišta rada. 

Rasprava nakon uvodnih izlaganja kao i znanstveni članci bit će objavljeni u  51. knjizi nakladničkog niza Znanstvenog vijeća Modernizacija prava.