Tijekom 2017. godine radila sam na evaluaciji integracijskog okvira za migrante u Hrvatskoj. Neki od istraživačkih izvještaja i analiza koje sam pri tome proučila pružili su mi obilje materijala o naučenim lekcijama i kriterijima za ocjenu napretka i kvalitete integracije. Piše: Branka Peurača, Udruga za kreativni socijalni rad.

Ljudi koji su svjesni svojih predrasuda i stide ih se na najboljem su putu da ih i eliminiraju. Neprijateljski se stereotipi rađaju u socijalnoj izolaciji i razbijaju osobnim upoznavanjem. (Gordon Allport, 1954)

U Zagrebu je u srijedu, 21. studenog, predstavljena još jedna online platforma čiji je cilj olakšavanje procesa integracije stranaca u hrvatsko društvo. Dunavski kompas, izrađen u sklopu projekta DRIM, nudi informacije za sva važna životna područja: boravak, rad, učenje jezika, obrazovanje, svakodnevni život i zdravlje te nudi pregled svih važnih prava i mogućnosti ovisno o nacionalnom kontekstu zemalja koje sudjeluju u projektu.

JRS je aktivan u prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu i Kutini te u prihvatnom centru za strance u Ježevu. Raspolaže ažuriranim informacijama direktno s terena te su iz prve ruke  identificirali određene prepreke od trenutka podnošenja zahtjeva za odobrenje međunarodne zaštite, pa do okončanja postupka.

Integracija stranaca predstavlja dinamičan, dvosmjeran proces međusobne prilagodbe kako stranaca, tako i hrvatskih državljana na posljedice postmigracijskih procesa.
Cilj integracijske politike sastoji se u osiguravanju određenih prava strancima od strane države koji se primarno odnose na pravo na rad, odgovarajući smještaj odnosno stanovanje, obrazovanje, sigurnost i sva ostala pripadajuća prava, dok je stranac dužan konstruktivno i lojalno sudjelovati u gospodarskom, socijalnom i kulturnom razvoju svoje nove okoline. Republika Hrvatska posebnu pažnju pridaje ranjivim skupinama stranaca poput tražitelja azila, azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom.