Esejski rad: Pravo na obrazovanje i uključivanje migranata u obrazovni sustav

U današnje vrijeme sve se više ljudi kreće iz jednog područja u drugo, a to se najčešće događa u velikim skupinama i preko velikih udaljenosti. Ljude koji sele nazivamo migrantima. Migracije su još od davnih povijesnih dana imale velik utjecaj na ljude i razvitak društva (kolonizacija, osvajanja), danas se pojavljuju u drugačijem obliku. Kao jedna od socijalno ugroženih grupa, migranti se ističu po svom teškom, kako životnom, tako i socijalnom položaju u društvu. Fenomen migranata u posljednjih nekoliko godina razbuktana je tema te je kao takva otvorila broja pitanja vezana za ljudska prava i slobodne istih. Svima je nama jasno tko je to migrant, no svakako nam nije u potpunosti jasno kroz što sve oni prolaze, koji je put morao biti prijeđen kako bi dospjeli tamo gdje su danas, a samim time, što mi kao zajednica i, u teoriji, zaštitničko društvo činimo za njih.

Činimo li dovoljno? pitanje je koje se postavlja diljem svijeta i danas. Uključujemo li ih u zajednicu, pružamo li im jednake mogućnosti i osiguravamo li im jednaka prava kao što svatko od nas ima? Jedno od brojnih područja u kojima su migranti zakinuti i ograničeni jest upravo obrazovanje. Kada govorimo o obrazovanju, svima nam na pamet prvo dođe obveza i nešto što se mora kako bi ti život bio lakši. Ono je nešto kroz što se mora proći kako bismo stekli temelje kao pojedinac u svijetu te usvojili kompetencije koje su uvjet za našu samostalnost i neovisnost. S druge strane, migranti, sa situacijom u kojoj se nalaze (rat, izbjeglištvo, progonstvo…) nisu samostalni, već ovise, kako jedni o drugima, tako i o usputnim državama i vladinim sustavima kroz koje prolaze i u kojima, na posljetku, i ostaju. Stoga je nužno potrebno da svaka osoba, posebice migranti i socijalno ugrožene osobe steknu obrazovanje upravo kako bi sa zavisnosti o drugima došli do samostalnosti i nezavisnosti. Prije svega, htjela bih pojasniti tko su to migranti. Naime, migranti su populacija koja napušta svoju zemlju iz razloga koji nisu povezani s progonom. Razlozi mogu biti raznoliki, poput želje za studiranjem u drugoj zemlji, ujedinjenja sa vlastitom obitelji, poboljšanja buduće ekonomske perspektive i mnogi drugi. Također migranti uživaju zaštitu svoje zemlje i u inozemstvu.

Mnogi ne znaju razliku između migranta i izbjeglice. Izbjeglica je, pak osoba koja je svoju zemlju napustila u strahu od progona zbog rase, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini te izbjeglice, za razliku od migranata ne uživaju zaštitu svoje zemlje izvan nje. Procjenjuje se da u svijetu trenutno postoji otprilike 25 milijuna izbjeglica. Osim toga, postoji i pojam ilegalnog migranta, koji se veže uz osobu koja je u zemlju ušla s legalnom i važećom vizom, ali je ostala nakon njena isteka. Postoje i ekonomski migranti, a ustvari je taj pojam vezan uz razlog migracije, koji je, kako naziv govori, čisto ekonomski. Govoreći u integraciji i uključivanju migranata u hrvatsko društvo, Centar za mirovne studije izveo je brojne produktivne mjernice isključivo s navedenim ciljem. Primjerice, u mjere vezane uz preseljenje i premještaj, navode kako se u obzir trebaju uzeti preferencije i osobne karakteristike izbjeglica kako bi se izbjeglo preseljenje u zemlje u kojima ne žele boraviti, kako bi se trebao osigurati pravovaljan sustav informiranja izbjeglica o njihovim pravima, mogućnostima ili uvjetima života u Hrvatskoj. Osim toga, navedeno je kako bi se trebao izraditi model uključivanja djece u obrazovni sustav na temelju sagledavanja dosadašnje razine obrazovanja, uz uključivanje prevoditelja i medijatora u njihovom osnaživanju. No, svakako bi se lokalne zajednice trebale pripremiti na suživot s izbjeglicama i migrantima.

Za migrante je najvažnija integracija u društvo u koje dolaze pa je samim time važno i uključiti ih u obrazovanje kako bi povećali vještine, znanja i kako bi imali više mogućnosti za zapošljavanje. U Hrvatskoj djeca migranti imaju pravo uključiti se u osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. Također, djeca koja ne znaju ili slabije govore hrvatski jezik, pohađaju jezične tečajeve prije upisa u redovnu školu. Osim uključivanja djece, važno je dati priliku i mogućnost za obrazovanjem i odraslim migrantima. Njihova situacija se olakšava i priznavanjem inozemnih kvalifikacija u svrhu nastavka obrazovanja ili pristupanja tržištu rada. Ponekad integracija djece migranata može biti dug proces jer je i njihov život migranata težak i mnogi su prije doživjeli brojne nesreće te mogu imati razne poremećaje, psihičke i emocionalne probleme te probleme s ponašanjem pa to može učiteljima u školama predstavljati problem kod pristupa toj djeci, a uz to mogu se javljati i kulturološke razlike i nepoznavanje jezika. Migrantima se treba pružiti osnovno obrazovanje ukoliko ga do sada nisu završili a ukoliko imaju završenu osnovnu školu trebaju omogućiti uvjete za nastavak školovanja sve do upisa na fakultet ukoliko za to osoba pokaže sposobnost i interes. Obrazovanje bi morao biti među prvim koracima kojima RH stvara uvjete da migranti postranu punopravni članovi ovog društva i da  stvaraju svoj život i obitelj u Republici Hrvatskoj. Isto tako osobama koje su došle na teritorij RH i koje su dobile status migranta a imaju završeno školovanje i imaju zanimanje koje su stekli u svojoj državi treba se osigurati sustav i način priznavanja diploma i zanimanja iz države iz koje dolaze. Upravo brz pronalazak posla potaknuti će želju za ostankom i stvaranjem novih prilika upravo u našoj zemlji. Uz osiguravanje obrazovanja kao stupnja integracije u društvo vrlo važan čimbenik za integraciju je i učenje hrvatskog jezika. Uz omogućavanje obrazovanja ili pak priznavanja stranih diploma za različita zanimanja

Obrazovanje predstavlja iznimni društveni resurs koji doprinosi migrantima i širem društvu kroz brojne prilike za povećanje vještina, znanja i prilika za zapošljavanje. Djeca migranata, tražitelji azila, te stranci pod privremenom ili supsidijarnom zaštitom imaju pravo na osnovno i srednjoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj. U školskoj godini 2017./2018., 43 migranta pohađala su osnovnu školu, sedam ih je pohađalo srednju školu, dok je četiri bilo upisano u predškolski odgoj. Ministarstvo znanosti i obrazovanja surađuje s Ministarstvom unutarnjih poslova na integraciji migranata kroz program učenja hrvatskog jezika, povijesti i kulture. Program se provodi u svim školama koje pohađaju djeca migranata, uključujući devet srednjih škola. Djeca tražitelja azila koja ne znaju ili slabo govore hrvatski jezik pohađaju jezične tečajeve prije upisa u redovnu školu.

Djeca migranti i izbjeglice često nemaju pristup informacijama koje bi bile prezentirane na njima razumljiv način te prilagođene njihovoj dobi, što stvara još veću zbunjenost i anksioznost kod djece. Kako bi osiguralo da djeca imaju pristup informacijama o svojim pravima koje će moći lako razumjeti, Vijeće Europe je objavilo novi vodič za profesionalce i volontere o tome kako komunicirati s djecom i informirati ih o njihovim pravima. ( https://ec.europa.eu/migrant-integration/librarydoc/how-to-convey-child-friendly-information-to-children-in-migration )

U posljednjih nekoliko godina migracija je skočila na vrh liste prioriteta u obrazovanju odraslih. U iznimno kratkom vremenu, visoko političko pitanje, koje je u najboljem slučaju ispunjeno humanitarnim interesom, postalo je vruća tema u obrazovanju odraslih. Zajednica za obrazovanje odraslih treba biti ponosna na sebe - brza reakcija, biti na 'pravoj strani povijesti', pomažući ljudima u jednoj od najtežih situacija koje se mogu dogoditi u životu. Organizacije za obrazovanje odraslih prihvatile su novu ciljnu skupinu i otvorile vrata sudionicima s brojnim tečajevima i prilagođenim nastavnim programima i organizacijskim oblicima. Stručnjaci za obrazovanje odraslih su savjetovani i podržani kroz nastavne oblike prilagođene specifičnim skupinama migranata, njihovim stilovima učenja, obrazovnoj pozadini i profesionalnom iskustvu. Ponuđeni tečajevi sastojali su se uglavnom od tečajeva jezika, uključujući neke kulture koje će pomoći integraciji imigranata i njihovom ulasku na tržište rada, nove ili dodatne vještine potrebne za njihovu novu karijeru i zapošljavanje, inicijative i programe za priznavanje prethodnog učenja i prethodno stečenih kompetencija. U osnovi, s tim mjerama ništa nije loše, potrebne su, ali:

  1. nisu dovoljne: mjere usmjerene na zapošljavanje prvi su korak, ali ih trebaju pratiti druge obrazovne mjere poput istinskog osnaživanja i emancipatorskog obrazovanja, i šire društvene, ekonomske i kulturne aktivnosti. Previše je za očekivati ​​da samo obrazovanje može riješiti sve probleme vezane za migrante. Koliko god moćno bilo obrazovanje za odrasle, ono može biti uspješno kao dio niza mjera.
  2. Ovaj pristup je obično zastario: pristup nastoji razviti staru, paternalističku viziju integracije, koja je vrlo bliska asimilaciji, gdje dominantna kultura oblikuje migrante. Manje se čini kako bi se podržao razvoj novog kulturnog identiteta migranata u dinamičnoj razmjeni s domaćinskom kulturom.
  3. ova vrsta integracije je jednosmjerna ulica: od migranata se očekuje da se prilagode društvu domaćinu, nastojeći na najučinkovitiji način ostvariti unaprijed definirane ciljeve, dok većina ostaje prilično pasivna. Postoji potreba za obrazovnim mjerama za populaciju domaćina, budući da je često obilježena predrasudama, ksenofobijom i neprijateljstvima koja migrante tjeraju na izolaciju.

Može li obrazovanje odraslih biti analitičko, reflektirajuće, duboko, pomoći europskim građanima da “čitaju globalni svijet” i da budu aktivniji kao građani? Naravno da može, iako to nije lak zadatak. Ali to ga ne čini manje važnim. Postoji nekoliko područja u kojima obrazovanje odraslih može odigrati ključnu ulogu s ciljem dugoročnih rješenja, a ne samo palijativnih mjera:

  • Prosvijetlite građane o situacijama širom svijeta: građani bi trebali biti informirani o situaciji u matičnim zemljama useljenika, uzrocima ratova, sukoba i siromaštva, te o međusobnoj povezanosti europske i globalne politike. To je političko obrazovanje u svom najvrjednijem obliku: ono koje pomaže stvaranju globalnih građana. To znači da obrazovanje odraslih ne bi trebalo samo pružiti informacije i dijeliti znanje, nego bi nam također trebalo pomoći da izbjegnemo globalizaciju ravnodušnosti.

 

  • Prosvijetlite građane o ulozi koju njihove zemlje i političke vođe imaju u svijetu: obrazovanje odraslih trebalo bi osvijestiti europske građane o ulozi koju njihove zemlje i političke vođe imaju u svijetu politike. Ti građani trebaju aktivno kontrolirati svoje vlade i pratiti politiku koja se provodi u njihovo ime. Kad god zemlja kupi ili proda oružje, oni će se nekamo koristiti. Obrazovanje odraslih treba poticati ljude da postavljaju pitanja - gdje, zašto i kakve će biti posljedice. Inače, postojeći programi za imigrante neće mnogo pomoći - osim onih nekoliko sretnika koji mogu upasti u „imigracijske kvote“.

 

  • Stimulirati kritičko mišljenje: humanizam nije dovoljan. Obrazovanje odraslih treba koristiti sva sredstva formalnog i neformalnog obrazovanja i učenja kako bi povećalo kritički prijem medijskih vijesti, rasprostranjenu ksenofobiju, neprijateljske interpretacije i populističku zlouporabu migrantske krize. To se može učiniti analizom migracije kroz povijest i njezinom ulogom u stvaranju moderne civilizacije, pokazujući pozitivan ekonomski učinak migracije i kulturnog bogatstva koje donosi. Ono što je najvažnije, trebalo bi ponuditi znanje i podržati kritičko razmišljanje o stvarnim uzrocima problema s kojima se europski građani suočavaju, kako se ne bi optužili imigranti za "zapošljavanje", "pražnjenje proračuna" i "uništavanje naše kulture".

Doris Jakšić, Suzana Dežić, Ivana Leko, Maja Pleše i Stela Milas

Pravni fakultet Osijek, Studij socijalnog rada, 2. Godina

Kolegij: Ljudska prava