Esejski rad: Zdravstveno osiguranje i registracija u zdravstvenom sustavu

U Hrvatskoj postoji obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje. Obvezno zdravstveno osiguranje je obvezno za sve osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i strance s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, a provodi ga Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Ono pokriva troškove samo osnovnih i hitnih zdravstvenih usluga i pregleda, a sve ostalo (kao što su specijalistički pregledi i usluge, bolničko liječenje, mnogi lijekovi i dr.) zahtijeva dodatno plaćanje ili dopunsko zdravstveno osiguranje.Dopunsko zdravstveno osiguranje je dobrovoljno osiguranje koje osobe s obveznim zdravstvenim osiguranjem mogu sklopiti s jednom od osiguravajućih kuća u Hrvatskoj.

Dopunsko zdravstveno osiguranje pokriva razliku između pune cijene zdravstvene usluge i 22 dijela koji pokriva osnovno zdravstveno osiguranje. Djeca i adolescenti u dobi do 18. godine života ne trebaju dopunsko zdravstveno osiguranje jer sve njihove zdravstvene usluge pokriva obvezno zdravstveno osiguranje. Prema zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/2013), stranci koji nisu obvezni ostvariti zdravstveno osiguranje, imaju pravo na zdravstvenu zaštitu prema uvjetima propisanim zakonom, ali prije korištenja zdravstvene zaštite status je potrebno dokazati dokumentom kojeg je izdala policijska uprava ili postaja. Stranac može ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu u Republici Hrvatskoj ako je:stranac na privremenom boravku, stranac na privremenom boravku bez obveznog zdravstvenog osiguranja koji ne ostvaruje prava prema gore navedenom pravnom okviru, tražitelj azila, stranac pod privremenom zaštitom, azilant, stranac - član obitelji azilanta, stranac pod supsidijarnom zaštitom, stranac - član obitelji osobe pod supsidijarnom zaštitom, stranac koji ilegalno boravi u Republici Hrvatskoj.

Stranac snosi troškove zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj ako pravo na zdravstvenu zaštitu nije osigurano na neki drugi način u skladu sa propisima EU ili međunarodnim ugovorima odnosno ako zakonom nije drugačije propisano.U Državnom proračunu RH osiguravaju se sredstva za zdravstvenu skrb za: tražitelje azila, strance pod privremenom zaštitom, azilante, strance - članove obitelji azilanta, osim ako obvezno zdravstveno osiguranje nije osigurano drugim sredstvima, strance pod supsidijarnom zaštitom, strance - članove obitelji stranaca pod supsidijarnom zaštitom, osim ako obvezno zdravstveno osiguranje nije osigurano drugim sredstvima, maloljetne strance koji se zateknu u Republici Hrvatskoj bez pratnje roditelja ili skrbnika (osobe odgovorne za maloljetnika), strance koji borave u Republici Hrvatskoj na poziv njihovih Vladinih tijela, strance koji boluju od kolere, kuge, virusne hemoragijske groznice ili tifusa, strance koji ilegalno borave u prihvatnom centru u Republici Hrvatskoj ili je njihova prisilna deportacija privremeno odgođena ili imaju definiran rok za povratak.

Za razliku od državljana Republike Hrvatske, azilanti, stranci pod supsidijarnom zaštitom i članovi njihove obitelji ne stječu status zdravstveno osigurane osobe, ne ostvaruju pravo na izbor doktora primarne zdravstvene zaštite i ne dobivaju zdravstvenu iskaznicu HZZO-a. Umjesto toga, dobivaju dokument izdan od Ministarstva unutarnjih poslova (dozvola boravka) kojim dokazuju ostvareni status u Republici Hrvatskoj i temeljem kojeg mogu biti korisnici zdravstvene zaštite u ugovornim zdravstvenim ustanovama u opsegu kojeg pokriva obvezno zdravstveno osiguranje.

Magdalena Orlović

Pravni fakultet Osijek, Studij socijalnog rada, 2. Godina

Kolegij: Ljudska prava