Razno

Sloboda imigracije i migranti

Slobodno kretanje i boravak osoba u Europskoj uniji temeljno je načelo na kojem počiva građanstvo Unije, a utvrđeno je Ugovorom iz Maastrichta 1992. godine. Navedenim ugovorom se promijenilo značenje slobodnog kretanja osoba. Naime, prve odredbe iz Ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice su obuhvaćale samo slobodno kretanje radnika (uključujući zaposlenike i pružatelje usluga), a Ugovor iz Maastrichta je uveo pojam građanstva Europske Unije koji automatski dobiva svaki državljanin države članice. S druge strane, prema državljanima trećih zemalja i onima koji nisu članovi obitelji građana Europske Unije se primjenjuje imigracijska politika koja u posljednje vrijeme postaje tema mnogim raspravama.

Prava migranata

Polazeći od pretpostavke da je rješenje političkog, pravnog, kulturnog i društvenog položaja manjina u nekom društvu mjerilo demokratizacije i modernizacije tog društva, odnos prema migrantima mjerilo je stupnja svijesti o tome da poštivanje univerzalnih ljudskih prava, određenih u dokumentima UN-a, podrazumijeva i pravo migranata na razvoj i na to da ne žive u siromaštvu. Moderna društva omogućuju da ljudska prava postanu zajednička svima.

Migracijske politike u RH i EU

Migracijske politike, na čiju važnost želimo skrenuti pozornost, ponukani trenutnom situacijom i ograničavanjem određenih ljudskih prava, poput kretanja, svakodnevna je tema i medija. Sam pojam migracije dolazi od latinske riječi migratio, seoba ili putovanje te nam takva konstatacija daje dobar uvod u ono o čemu ćemo pokušati dati širu sliku.

Definiranje pojmova migranti, azilanti, prognanici i izbjeglice

2015. godine, veliki broj migranata je prešao iz različitih dijelova zapadne Azije, preko Sredozemnog mora ili preko jugoistočne Europe u zemlje Europske Unije. Najveći dio migranata je migrirao zbog socioekonomskih razloga. Isto tako, veći dio migranata je bježao iz dijelova zapadne Azije zahvaćenih ratom (Sirija, Afganistan, Irak). Taj događaj je bio popraćen s medijima iz različitih dijelova Europe i svijeta, uključujući i Hrvatsku. Mediji su se koristili različitim izrazima kao što su: migranti, izbjeglice, imigranti, azilanti, no najveći problem u tome je taj što mediji nisu bili dovoljno educirani da razlikuju te pojmove te su ih najčešće koristili kao izraze koji znače isto.
Pet godina kasnije, pojavio se novi val migranata koji dolaze iz Turske. Pet godina kasnije, mediji i dalje koriste iste izraze za koje misle da isto znače.
Stoga ćemo u ovom eseju nastojati objasniti razliku između pojmova migrant, azilant, prognanik i izbjeglica.

Pandemija nerazumijevanja: intervju s Almom Pezerović, socijalnom radnicom koja pomaže izbjeglicama i migrantima da pronađu mjesto pod suncem

Proteklih se mjeseci govorilo o zdravlju, zaštiti građana i ljudskim pravima. Nakon nesretnog potresa u Zagrebu, mnogi su ljudi morali napustiti domove sa strahom u srcu. Na svojoj su koži osjetili prirodnu katastrofu i što znači u sekundi izgubiti sigurnost. Napustiti dom nije lako, a vratiti osjećaj sigurnosti čini se nemogućim. Ipak, uz ljudsku pomoć postoji nada. O tome svjedoči priča o volonterima i humanitarnim radnicima, koji u jeku pandemije nastavljaju pomagati. Pojavom virusa problemi nisu nestali. Oni nemaju vremena otići u samoizolaciju, a često nije ni dostupna. S kojim problemima se suočavaju ljudi u kampovima te organizacije koje ih štite? O tome smo razgovarali s Almom i zamolili je da nam kaže nešto o svojim iskustvima u kampovima po Hrvatskoj, Bugarskoj i BiH, o organizaciji „Save the Children“, te o nerazumijevanju koje je, unatoč svim prijeporima brojnih pojedinaca i organizacija, i dalje prisutno u Europi.

Stranica 1 od 2