Definiranje pojmova migranti, azilanti, prognanici i izbjeglice

2015. godine, veliki broj migranata je prešao iz različitih dijelova zapadne Azije, preko Sredozemnog mora ili preko jugoistočne Europe u zemlje Europske Unije. Najveći dio migranata je migrirao zbog socioekonomskih razloga. Isto tako, veći dio migranata je bježao iz dijelova zapadne Azije zahvaćenih ratom (Sirija, Afganistan, Irak). Taj događaj je bio popraćen s medijima iz različitih dijelova Europe i svijeta, uključujući i Hrvatsku. Mediji su se koristili različitim izrazima kao što su: migranti, izbjeglice, imigranti, azilanti, no najveći problem u tome je taj što mediji nisu bili dovoljno educirani da razlikuju te pojmove te su ih najčešće koristili kao izraze koji znače isto.
Pet godina kasnije, pojavio se novi val migranata koji dolaze iz Turske. Pet godina kasnije, mediji i dalje koriste iste izraze za koje misle da isto znače.
Stoga ćemo u ovom eseju nastojati objasniti razliku između pojmova migrant, azilant, prognanik i izbjeglica.

Pojam migracija ili selidba označava sve promjene mjesta stalnog boravka, bilo da se radi o preseljenju koje je trajno, privremeno na veću ili manju udaljenost unutar državnih i administrativnih granica. To znači da je migrant ona osoba koja primjerice, svaki dan odlazi na posao u drugu županiju, osoba koja dolazi na godišnji odmor iz Irske u Hrvatsku.

Tako je pojam migrant ili migracije zapravo pojam koji je sveobuhvatan i najširi od svih navedenih i on obuhvaća sve ove pojmove koje ćemo definirati. Razlozi migracije mogu biti različiti, od ekonomskih razloga pa sve do prisilnih razloga.

Migrant može biti emigrant ili imigrant. Emigrant je osoba koja se iseljuje iz neke države, dok je imigrant osoba koja se useljuje u neku državu. Tako primjerice, Hrvat koji se seli u Kanadu jest emigrant, dok Kanađanin koji se seli u Hrvatsku jest imigrant.

Azil je zaštita kojom se ostvaruje ustavna odredba o pružanju utočišta izbjeglici u Republici Hrvatskoj, na temelju odluke nadležnog tijela o ispunjavanju uvjeta. Tražitelj azila je stranac u RH koji podnese zahtjev za azil o kojem nije donesena pravomoćna odluka, a taj stranac se za vrijeme razmatranja zahtjeva nalazi u zemlji. Supsidijarna zaštita priznat će se tražitelju koji ne ispunjava uvjete za priznavanje azila, ako postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju podrijetla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogućnosti ili zbog takvog rizika ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje. Te na kraju, azilant je izbjeglica koja ispunjava uvjete propisane člankom 20. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Kad se strancu odobri azil ili supsidijarna zaštita, ima pravo na boravak u Hrvatskoj te mu se osigurava smještaj, na teret državnog proračuna, najduže dvije godine od dana uručenja odluke kojom se odobrava azil ili supsidijarna zaštita, te također ima pravo na rad, socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, besplatnu pravnu pomoć, slobodu vjeroispovijesti. 2014. godine je bilo 1,66 milijuna tražitelja azila ili izbjegličkog statusa.

Pojam izbjeglice u najširem smislu označava svaku osobu koja je zbog rata, elementarne nepogode ili sličnih okolnosti bila prisiljena trajno ili na duži period napustiti svoju domovinu ili prebivalište. Konvencija UN-a o statusu izbjeglica je 1951. godine pojam izbjeglice suzila i određuje da je izbjeglica netko tko se “zbog osnovanog straha od progona temeljem svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja, nalazi izvan zemlje svoje nacionalnosti, a ne može, ili se zbog takvog straha ne želi, staviti pod zaštitu te zemlje.” Svojevoljno napuštaju svoju zemlju, ali ne slobodnom voljom, nego pod pritiskom očekivanih budućih tlačenja ili straha od još većih tlačenja nego što su već doživjeli. Također, život ili kvaliteta života im je ugrožena, zbog čega ne mogu ili se ne žele vratiti u bliskoj budućnosti.

Republika Hrvatska iz povijesnih razloga pruža zaštitu dvama različitim skupinama izbjeglica; Onima određenima u Konvenciji iz 1951. koje su dobile status izbjeglica prema sustavu azila i osobama koje su primile zaštitu prema nacionalnom zakonodavstvu. Npr. tijekom sukoba devedesetih godina, Hrvatska je registrirala više od 400,000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Gotovo sve od tih osoba su se vratile ili pronašle neko drugo trajno rješenje. Procjenjuje se da je 120,000 izbjeglica hrvatskog porijekla iz BiH dobilo hrvatsko državljanstvo. Hrvatska je u Regionalni program stambenog zbrinjavanja uključila troškove stanovanja za sve izbjeglice koje se žele lokalno integrirati u Hrvatskoj (549 kućanstava).

Pojmovi prognanik i izbjeglica nisu sasvim istoznačni. Dok su izbjeglice osobe koje svojevoljno napuštaju svoju zemlju (naravno ne slobodnom voljom i pod utjecajem opresije), prognanici su ljudi koji se protiv svoje volje iseljavaju iz kraja ili države gdje su živjeli, a uzrok tomu je izravna naredba/prijetnja od strane tlačitelja. Najrecentniji i najbliži primjer prognanika možemo pronaći na prostorima Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine koji su bili protjerani iz svojih domova od strane srpskih agresora u vrijeme Domovinskog rata

Građani često ne razlikuju pojmove migrant, azilant, izbjeglica i prognanik jer nisu dovoljno educirani. Mediji koji bi trebali biti izvor informacija zanemaruju definiranje tih pojmova te samo navode negativne strane tih skupina ljudi. Građani temeljem toga stvore krivu percepciju tih ljudi, a da ni sami ne znaju što točno status tih osoba znači i zašto traže novi dom. Stvaranjem preduvjeta kojim bi se građane educiralo o tim pojmovima iziskuje zajedničke napore svih sudionika sustava. Pomoću tih preduvjeta bi se postiglo da se građani upoznaju s definicijom tih skupina i njihovim pravima. Također bi se prevenirale i ublažile moguće negativne pojave diskriminacije, isključivanja i marginalizacije. U suprotnom bi građani doživljavali ugroženost od strane navedenih skupina jer njihov dolazak bi gledali kao prijetnju postojećem identitetu i kulturi te da bi se resursi lokalne zajednice mogli ugroziti. Iz tog je razloga bitno provesti programe edukacije u vezi definiranja migranata, azilanta, izbjeglica i prognanika na novinare i medijske aktere kako bi se educirali i to svoje znanje prenijeli na građane i pravodobno ih informirali.

Grupa - studenti: Zlatana Bošković, Antonia Dražić, Marija Kapular, Sandra Pastva, Valentina Popek
Pravni fakultet Osijek, Studij socijalnog rada, 2. Godina
Kolegij: Uvod u sustav ljudskih prava