U sklopu projekta „Volonteri kao snaga solidarnosti u vremenima krize“ provedeno je međunarodno istraživanje s ciljem ispitivanja stavova o volonterima i volontiranju, kao i o volontiranju u različitim kriznim situacijama.

Istraživanje je bilo fokusirano na izbjegličku krizu koja se dogodila u Europi u periodu između 2015. i 2017. godine te također na kasniji rad s izbjeglicama u integracijskim procesima. Sve zemlje koje su bile uključene u ovo istraživanje imale su veliki priljev izbjeglica što je predstavljalo problem i izazove u tom razdoblju na granicama i u pograničnim područjima. Zbog toga su se angažirali volontere i organizirali volontiranje putem različitih organizacija.

Uzorak istraživanja činilo je ukupno 265 sudionika iz Belgije, 301 iz Hrvatske, 256 iz Italije, 193 iz Poljske i 357 ispitanika iz Srbije. Svi podaci su prikupljeni u razdoblju između svibnja i rujna 2020. godine.
Rezultati istraživanja, koje je moguće preuzeti na OVOM linku, pokazuju razlike u stavovima o volontiranju općenito, kriznom volontiranju, ali i volontiranju za vrijeme izbjegličke i COVID-19 krizne situacije, u odnosu na različite sociodemografske varijable – spol, razina obrazovanja, dob, itd.

Projekt „Volonteri kao snaga solidarnosti u vrijeme krize“ s provedbom je započeo 1.3.2020. i traje do 30.8.2021. Financiran je sredstvima iz programa Europa za građane. Nositelj projekta je Udruga „MI“ – Split (Hrvatska), a projektni partneri su Hrvatski centar za razvoj volonterstva (Hrvatska), Srbija u poketu (Srbija), Centar za europsko volontiranje (Belgija), CSV Milan (Italija) i Fundacja Rzecz Spoleczna (Poljska).

Cilj projekta je doprinijeti osnaživanju i promociji volonterstva, naglašavajući pritom doprinos volontera tijekom izbjegličke i migrantske krize.

Luka Donadini i Filip Škifić, studenti filozofije pri splitskom Filozofskom fakultetu, intervjuirali su predstavnicu Gradskog Društva Crvenog križa Split, s ciljem ispitivanja motivacije i opisa rada u tranzitnim i izbjegličkim kampovima za vrijeme izbjegličke krize.

Povodom Dana izbjeglica, Hrvatski pravni centar pripremio je devet instruktivnih video materijala pod nazivom „I ti imaš pravo na…“ u kojima su pravnice i pravnici HPC-a izložili određena prava zajamčena osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita i načine ostvarivanja tog prava u praksi. Video materijali prevedeni su na engleski jezik, a uskoro će biti prevedeni na arapski i farsi jezik.

od 21. do 23. listopada 2020. u Padovi, održat će se Godišnji volonterski kongres u organizaciji Europskog volonterskog centra (CEV). U nastavku možete pronaći program rada.

Dana 29. rujna 2020 u prostorijama hotela Academia u Zagrebu, održan je stručni skup "Integracija izbjeglica - Izgradnja društva dobrodošlice", u organizaciji Udruge "MI" - Split. Na stručnom skupu sudjelovali su profesori sa Sveučilišta u Splitu, Zagrebu, Rijeci i Osijeku, koji su, u sklopu suradnje na projektu Izgradnja društva dobrodošlice svoje kolegije obogatili sadržajima vezanima uz integraciju izbjeglica u hrvatsko društvo, pitanja migracija, etike i održivog razvoja. Ovom su prilikom podijelili svoja iskustva rada na projektu i uključivanja studenata u rasprave o temi.

Pandemija koronavirusa suočila je ne samo hrvatsko društvo nego i čitavi svijet s izazovima koji su donedavno bili upravo nezamislivi. Kako bi se spriječilo širenje virusa, različite su države pribjegle različitim strategijama, a jedna od njih je u mnogim državama bila zatvaranje vrtića i škola i svih drugih obrazovnih institucija, uključujući i fakultete, te prebacivanje čitavoga nastavnog procesa u virtualni svijet online nastave. U Hrvatskoj, kao i brojnim drugim državama u svijetu, u poučavanje djece su se uključile televizijske kuće sa specijaliziranim programima. U Hrvatskoj je tako Škola na trećem bila dnevna virtualna učionica za djecu od 1. do 4. razreda osnovne škole. Viši razredi osnovne škole te srednjoškolci prolazili su nastavni proces bivajući satima uz svoja računala, a nastavnici su organizacijom virtualnih učionica i korištenjem različitih internetskih platformi nastojati ublažiti udarac nemogućnosti organiziranja nastave u djeci prirodnom okružju – školi.

Slobodno kretanje i boravak osoba u Europskoj uniji temeljno je načelo na kojem počiva građanstvo Unije, a utvrđeno je Ugovorom iz Maastrichta 1992. godine. Navedenim ugovorom se promijenilo značenje slobodnog kretanja osoba. Naime, prve odredbe iz Ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice su obuhvaćale samo slobodno kretanje radnika (uključujući zaposlenike i pružatelje usluga), a Ugovor iz Maastrichta je uveo pojam građanstva Europske Unije koji automatski dobiva svaki državljanin države članice. S druge strane, prema državljanima trećih zemalja i onima koji nisu članovi obitelji građana Europske Unije se primjenjuje imigracijska politika koja u posljednje vrijeme postaje tema mnogim raspravama.

Polazeći od pretpostavke da je rješenje političkog, pravnog, kulturnog i društvenog položaja manjina u nekom društvu mjerilo demokratizacije i modernizacije tog društva, odnos prema migrantima mjerilo je stupnja svijesti o tome da poštivanje univerzalnih ljudskih prava, određenih u dokumentima UN-a, podrazumijeva i pravo migranata na razvoj i na to da ne žive u siromaštvu. Moderna društva omogućuju da ljudska prava postanu zajednička svima.

Migracijske politike, na čiju važnost želimo skrenuti pozornost, ponukani trenutnom situacijom i ograničavanjem određenih ljudskih prava, poput kretanja, svakodnevna je tema i medija. Sam pojam migracije dolazi od latinske riječi migratio, seoba ili putovanje te nam takva konstatacija daje dobar uvod u ono o čemu ćemo pokušati dati širu sliku.

2015. godine, veliki broj migranata je prešao iz različitih dijelova zapadne Azije, preko Sredozemnog mora ili preko jugoistočne Europe u zemlje Europske Unije. Najveći dio migranata je migrirao zbog socioekonomskih razloga. Isto tako, veći dio migranata je bježao iz dijelova zapadne Azije zahvaćenih ratom (Sirija, Afganistan, Irak). Taj događaj je bio popraćen s medijima iz različitih dijelova Europe i svijeta, uključujući i Hrvatsku. Mediji su se koristili različitim izrazima kao što su: migranti, izbjeglice, imigranti, azilanti, no najveći problem u tome je taj što mediji nisu bili dovoljno educirani da razlikuju te pojmove te su ih najčešće koristili kao izraze koji znače isto.
Pet godina kasnije, pojavio se novi val migranata koji dolaze iz Turske. Pet godina kasnije, mediji i dalje koriste iste izraze za koje misle da isto znače.
Stoga ćemo u ovom eseju nastojati objasniti razliku između pojmova migrant, azilant, prognanik i izbjeglica.