Četrnaest izbjeglica od ovog će tjedna novi dom pronaći u Hrvatskoj

Nova skupina izbjeglica od ovog će tjedna novi dom pronaći u Hrvatskoj. Prema neslužbenim informacijama, u Hrvatsku bi već u utorak iz Grčke trebalo doputovati 14 osoba, dok se istovremeno očekuje da će do početka svibnja Hrvatska prihvatiti još desetak ljudi.Na taj način nastavlja se provedba europskog programa premještanja izbjeglica u okviru kojeg je u Hrvatsku dosad stiglo 19 ljudi, deset iz Grčke i devet iz Italije. Riječ je o programu koji su još u jesen 2015. godine usvojile zemlje članice Europske unije kako bi se olakšala situacija u Grčkoj i Italiji, dvjema zemalja koje su, zbog zemljopisnog položaja, bile najviše pogođene izbjegličkom krizom.Iako je otad prošlo godinu i pol, plan se i dalje u praksi provodi vrlo usporeno. Pokazalo se to i na primjeru Hrvatske koja bi, prema formalnoj odluci Vijeća EU, ukupno trebala primiti 968 izbjeglica iz Grčke i Italije. No, sve se više čini da ta obveza neće biti ispunjena. Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić još je krajem ožujka pojašnjavao da razlozi za kašnjenje u provedbi plana ne leže u (ne)pripremljenosti Hrvatske.»Mi ne kasnimo s provedbom naših obveza, napravili smo sve mehanizme, ali jednostavno ne možemo dobiti ljude koji žele doći u Hrvatsku«, kazao je Orepić tada u Bruxellesu.Poteškoća je bilo i u provođenju integracije izbjeglica u hrvatsko društvo, upozorila je, pak, u svom izvješću za 2016. godinu pučka pravobraniteljica.Među ostalim, istaknula je da je otežano uključivanje izbjeglica i imigranata u obrazovni sustav i na tržište rada, a kao primjer navela je upis u srednju školu: »Primjerice, iako bi azilantima trebalo omogućiti upis u srednju školu, to im uspijeva vrlo rijetko, budući da se pri upisu traži predočenje ranijih svjedodžbi, koje većina njih nema, jer ih nisu ponijeli pri bijegu iz svojih zemalja«. Jedan od značajnijih problema je i osiguranje zdravstvene zaštite. Budući da osobe pod međunarodnom zaštitom nisu više osiguranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), troškove liječenja trebalo bi snositi Ministarstvo zdravstva. »U praksi to stvara izrazite poteškoće, jer liječnici ne znaju kako registrirati pruženu uslugu, zbog čega ih niti ne žele primiti pa gotovo niti jedna osoba pod međunarodnom zaštitom nema liječnika primarne zdravstvene zaštite«, upozorila je pravobraniteljica u izvješću za prošlu godinu.

Izvor: www.novilist.hr