U Zadru je 12. studenog 2019. godine održan stručni skup „Integracija izbjeglica – nove prilike za učenje“, koji se održao u organizaciji Udruge „MI“ – Split.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti stranaca vrlo nekonzistentno regulira pitanje zdravstvene zaštite maloljetnika. Maloljetnici bez pratnje uživaju isti opseg zdravstvene zaštite i pristup uslugama zdravstvene skrbi kao i državljani Republike Hrvatske, što bi bilo u skladu s preporukama Odbora za prava djeteta koji je zaključio da države „moraju osigurati isti pristup zdravstvenoj zaštiti za djecu bez pratnje kakav uživaju djeca državljani.“

Čitajući odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj se mogu uočiti nejasnoće i proturječnosti u pogledu pružanja zdravstvenih usluga i mogućnosti za strance koji nezakonito borave u našoj državi. Prema čl. 19. Zakona je vidljivo da se sredstva za zdravstvenu zaštitu „stranaca koji nezakonito borave u Republici Hrvatskoj, a smješteni su u prihvatnom centru ili im je prisilno udaljenje privremeno odgođeno ili im je određen rok za povratak“ osiguravaju u državnom proračunu. Čl. 24. st.3. propisuje da stranac koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj troškove zdravstvene zaštite, tj. troškove hitne medicinske pomoći snosi on sam. Ukoliko ih nije moguće platiti, tada se troškovi isplaćuju iz državnog proračuna.

Opseg zdravstvenih usluga za migrante reguliranog stalnog i privremenog boravišta koji suzakonito zaposleni u Republici Hrvatskoj identičan je državljanima. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje da stranci koji imaju dozvolu stalnog boravišta i EU državljani moraju biti obvezatno zdravstveno osigurani, osim ako međunarodni ugovori ili posebni zakoni ne propisuju drugačije.

U Hrvatskoj postoji obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje. Obvezno zdravstveno osiguranje je obvezno za sve osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i strance s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, a provodi ga Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Ono pokriva troškove samo osnovnih i hitnih zdravstvenih usluga i pregleda, a sve ostalo (kao što su specijalistički pregledi i usluge, bolničko liječenje, mnogi lijekovi i dr.) zahtijeva dodatno plaćanje ili dopunsko zdravstveno osiguranje.Dopunsko zdravstveno osiguranje je dobrovoljno osiguranje koje osobe s obveznim zdravstvenim osiguranjem mogu sklopiti s jednom od osiguravajućih kuća u Hrvatskoj.

U Republici Hrvatskoj, pravni okvir za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu tražitelja međunarodne i privremene zaštite, azilanata, stranaca pod supsidijarnom zaštitom, stranaca pod privremenom zaštitom i ilegalnih imigranata čine:

• Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti
• Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH
• Pravilnik o sadržaju zdravstvenoga pregleda tražitelja azila, azilanata, stranaca pod privremenom zaštitom i stranaca pod supsidijarnom zaštitom

Zbog mnogih terorističkih napada javnost postaje svjesna terorizma upravo zahvaljujući medijima. Mediji imaju ogromnu moć utjecaja na naše stavove i mišljenja o terorizmu, a time i o migrantima koji su u potrazi za novim i boljim životom. Iza brojnih terorističkih napada stoji Islamska Država zbog čega je došlo do masovnog iseljavanja muslimanskog stanovništva u sve djelove Europe što hrvatski mediji intenzivno prate od 2015. godine. Mediji su tvorci mišljenja javnosti i način na koji nam donose informacije imat će veliki utjecaj na formiranje naših stavova na nesvjesnoj razini. Među najčitanijim novinama u Hrvatskoj su Jutarnji list, Večernji list i 24 sata. U ovom eseju više ću se  fokusirati na koji način Jutanji list izvještava o migrantima.

Uslijed nedavne izbjegličke krize, Hrvatska se suočila s manjim brojem migranata sa područja Bliskog istoka.  Migracije su sve učestalija pojava kojoj nije izložena samo Republika Hrvatska i države članice Europske unije nego je to postalo globalni problem. Iako su migranti u Hrvatskoj marginalizirana skupina, svatko od nas trebao bi  težiti ka tome da se prava koja se odnose na migrante, zaštite u najvećoj mjeri i nikad ne budu zapostavljena  te da im na sve načine omogućimo dostojan i miran život.

Pojava migranata i izbjeglica u većem broju 2015. godine stavila je Hrvatsku i njezine građane na test humanosti, otvorenosti i tolerancije. Većina na tom testu nije zadovoljila te je odgovorila na ljudske potrebe rasnom diskriminacijom, netolerancijom i različitim oblicima zlostavljanja.

Javne informativne kampanje i edukacije potiču na promicanje poštovanja i tolerancije te se snažno bore protiv bilo kakvog oblika diskriminacije. Kampanje za podizanje svijesti javnosti u obliku kazališnih predstava, forum diskusija i debata među mladima, migrantima i izbjeglicama mogu pomoći i senzibiliziranju zajednice domaćina prema problemima izbjeglica i migranata, istovremeno osiguravajući da poruka koja se nastoji time prenijeti neizravno ne naruši njihovu mogućnost pristupa i uživanja njihovih ljudskih prava.